Obala Kulina bana 9 | Blagajna:+387 33 221 682 | almir.boxoffice.nps@gmail.com

Februar u Narodnom pozorištu Sarajevo

Februar u Narodnom pozorištu Sarajevo

Februar u Narodnom pozorištu Sarajevo

 

U subotu, 2. februara 2019. godine u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta za sve ljubitelje operne umjetnosti, bit će izvedena opera kompozitora Asima Horozića “Zmaj od Bosne” u režiji Ozrena Prohića, prema libretu Nijaza Alispahića.
Kostime za ovu operu kreirala je kostimografkinja Vanja Popović, koja je uz Ozrena Prohića stavila svoj potpis i na scenografska riješenja.

U predstavi sudjeluju solisti i hor Opere NPS, Balet NPS, Sanela Pepeljak, Amar Bojičić, Nadin Đipa i Sarajevska filharmonija kojom će dirigovati Nada Matošević Orešković gošća iz Hrvatske.

Tridesete godine XIX stoljeća. U bosanskom gradiću Gradačcu stoluje mladi i moćni kapetan Husein-beg Gradaščević. Vrijeme skidanja neposlušnih bosanskih glava je prošlo, ali uznemirenost i nezadovoljstva još traju. Turska carevina je oslabila, i jedna od njenih europskih provincija (Bosna) u žiži je interesa velikih sila. Sultan Mahmud II visoka porta čine sve da očuvaju nekadašnju moć Carevine uvodeći radikalne reforme, koje ne zaobilaze ni Bosnu, “sultanovo najdraže hise”.

U Bosni i nadalje tinja buktinja pobune, i u ovoj historijskoj burnoj sekvenci prerasta u pokret širokih razmjera na čijem je čelu najmlađi i najmoćniji kapetan Husein-beg Gradaščević. Počinju otvoreni sukobi bosanske vojske s Osmanlijama, i kruna tih sukoba je veličanstvena pobjeda Bosanaca na Kosovu polju, nakon čega se Husein-kapetan s vojskom vraća u Bosnu. Gradaščević se proglašava vezirom na Bosni, iz rodnog Gradačca prelazi u vezirski grad Travnik, gdje započinje svoje vladanje slobodnom i autonomnom zemljom Bosnom. Sultan Mahmud II ne miri se sa porazom i razvojem događaja u Bosni. Priprema se za novi vojni pohod i zadužuje revnosnog Rešid-pašu da smiri i urazumi pobunjene Bosance, uvede red u Bosni, i sprovede pobunjene vođe na čelu sa Husein-kapetanom kao sužnjeve u Stambol. Istovremeno šalje Osman-pašu Gradaščevića, starijeg Huseinovog brata, u mirovnu misiju, koja doživljava potpuni neuspjeh.

Uzaludno je bilo i preklinjanje Huseinove majke Meleć-hanume da urazumi sina i nagovori ga na pokornost sultanu. Ni hercegovački ajani i kapetani nisu više uz Husein-bega, i na Sarajevskom polju gdje se odigrava presudna bitka, i oni mu otkazuju poslušnost i bore se na strani Osmanlija. Vojska Husein-kapetanova doživljava potpuni poraz. Sa užim krugom istomišljenika i članova porodice Husein-beg skloni se u rodnom Gradačcu, a zatim prebjegne preko Save u Osijek, na područje Austrougarske monarhije.

Husein-beg provodi teške dane izgnanstva u Osijeku. Preko prijatelja fra Ilije Starčevića uzaludno pokušava da ga primi Meternih ili car Franc u audijenciju, kako bi se razriješila sudbina i Husein-begova i sudbina njegovih prijatelja. Napokon stiže Herr Apel, ađutant generala Radoševića, i donosi pismenu odluku Ratnog savjeta u Beču kojom se naređuje ekstradicija Husein-bega i njegovih prijatelja u Beograd, a zatim u Stambol, gdje će Sultan i Visoka porta razrješiti dalji status zatočenih bosanskih pobunjenika. Husein-kapetan je morao ispoštovati ovu za njega ponižavajuću odluku.

Nakon dolaska u Tursku zatočenici su smješteni u tvrđavu Trapezunt na obali Crnog mora. Opet traju teški dani zatočeništva i neizvjesnosti. Napokon dolazi sultanov izaslanik i saopštava Husein-begu da će ga konačno primiti u audijenciju lično sultan Mahmud II. Sultan pokušava da urazumi Gradaščevića, nudi mu oslobađanje prijatelja, nudi mu visoka odličja i lagodan život, samo da se odrekne Bosne i borbe za njenu autonomiju. Husein-beg odbija sve sultanove laskave ponude, nanovo biva vraćen u podrume Trapezunta, u kojima ubrzo skončava svoj mladi život.

U četvrtak, 7. februara 2019. u 20:00 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo Mađarski državni plesni ansambl, svečano će otvoriti XXXV festival Sarajevska zima 2019. pod motom – Buka i Bijes.

Mađarski državni folklorni ansambl, folklorni ansambl broj jedan u Mađarskoj, osnovan je 1951. godine s ciljem prikupljanja, čuvanja i prezentiranja blaga mađarskog folklora. Raznovrstan repertoar Mađarskog državnog folklornog ansambla učinio ga je jednim od najuspješnijih svjetskih ansambala: tokom šest decenija postojanja Ansambl je nastupao u 53 zemlje na četiri kontinenta i zabavljao više od 9 milijona ljudi. Repertoar Ansambla se sastoji od autentičnih i savremenih predstava.

Ovaj program daje poštovanje i Kodály Zoltánu, svjetski poznatom kompozitoru, muzikologu i pedagogu. U mađarskom virtusu možete pratiti radosti i tuge, kao i rituale praznika i svakodnevnog života. Ovu produkciju karakteriziraju bogato zasjenjene lirsko-asocijativne slike, scenski događaji, razigrane varijacije prostornih i vremenskih planova.

U petak, 8. 2. 2019. s početkom u 12:00 sati, Balet Narodnog pozorišta Sarajevo za najmlađe izvest će baletnu bajku „Palčica“ Hansa Cristiana Andersena u režiji i koreografiji Nermine Damian.
Rođena iz zrna ječma, koji je darivala vještica siromašnoj ali dobroj ženi, Palčica je bila nježna i dražesna djevojčica. Nije bila veća od palca, te stoga dobi ime Palčica. Spavala je u orahovoj ljusci, ružina latica služila joj je kao pokrivač. Plesala je po cijeli dan. Gospođa Žaba kada je spazila, poželjela je da Palčica bude žena njenom sinu Žapcu i tako je ukrala.
U potoku je raslo mnogo lokvanja, pa žaba spusti Palčicu. Jedan divan bijeli leptir, odavno je kružio oko Palčice neizmjerno očaran njome. Ali Palčicu je ponovo ukrao Gundelj koji je uhvatio u letu i odnio.
Malo potom stigoše im u posjetu i drugi gundelji kojima se Palčica nije dopala. Zgražavali su se: “Pa ona ima samo dvije noge. Baš je ružna!”

Ponovo je Palčica ostala sama, cijelo ljeto i jesen. Nastupi zima duga i hladna. Gospođa Mišica je pronašla Palčicu. Palčica je bila prošena. Ovoga puta od gospodina Krtice. Gospodin Krtica je bio bogat, u plišanom dugom kaputu. Da je pristala, ostala bi da živi u njegovoj kućici ispod zemlje.

Palčica je u mraku pronašla promrzlu i izgladnjelu lastu koju je njegovala cijelu zimu. A kada stiže proljeće i sunce ogrija zemlju Lastavica odleti. Osta Palčica sama, tužno pozdravljajući sunce.

Pomoć je stigla baš od Laste koja je nije zaboravila. Leteći na krilima Laste, stigle su u zemlju cvijeća.

Ovdje je srela Princa, koji je stavio zlatnu krunicu na njenu glavu i krila na leđa. Dobila je najljepši poklon, novo ime-Maja.

U subotu, 9. februara s početkom u 20:00 sati, Sarajevska zima, Narodno pozorište Sarajevo i Sarajevska filharmonija najavljuju “Gala koncert” u okviru koje će vam sarajevski solisti Opere NPS, uz umjetnike iz Koreje pružiti vrhunski umjetnički spektakl.

U četvrtak, 14. 2. 2019. godine u 19:30 sati, u okviru XXXV festivala Sarajevska zima 2019. na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, premijerno će biti izvedena drama Bertolta Brechta “Kavkaski krug kredom” nastala u koprodukciji sa festivalom MESS, u režiji Paola Magellija, za koju je adaptaciju i dramaturgiju uradila Željka Udovičić Pleština. Prva repriza planirana je za 15. februar 2019. s početkom u 19:30 sati.

Djelo je napisao Bertolt Brecht, univerzalni genij, dramaturg, pisac i pjesnik, režiser i teoretičar pozorišta. Zaslužuje posebno priznanje jer se njegove drame gledaju i danas u pozorištima širom svijeta. Osnovne ideje njegovih djela kreću se u znaku socijalizma, pacifizma i internacionalizma. Njegov sarkastičan stil, koji ga nikad ne napušta u djelima, javlja se s toplim suosjećanjem prema siromašnima i slabima. U izgradnji svoga stila služio se tekovinama i temama od najstarije do moderne književnosti.

U subotu, 16. februara 2019. u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, bit će izveden balet “Okovani Prometej” u koreografiji i režiji Belme Čečo Bakrač koja je napisala i libreto prema motivima Eshilove tragedije „Okovani Prometej“.
U predstavi učestvuju solisti i ansambl Baleta NPS, uz goste iz Beograda Milana Rusa i Igora Pastora, hor Oper NPS i Sarajevska filahrmonija pod dirigentskom palicom Nade Matošević Orešković.

Što je dopušteno Jupiteru nije dopušteno volu“, kaže stara latinska izreka. Da li postoje manje vrijedni i više vrijedni, da li oni koji se smatraju više vrijednim mogu da tlače i iskorištavaju slabije, da li manipulacija strahom može ljude okrenuti jedne protiv drugih i dovesti ih do njihovog samouništenja? Baletna predstava „Okovani Prometej“ pokušava naći odgovore na ova pitanja, ali istovremeno i provjeriti gdje je danas emaptija i šta se desilo sa srećom i nadom.

Na tom neizvjesnom putu traganja nailazimo na lik Prometeja koji kao buntovnik izrasta u simbol borbe za pravdu i slobodu mišljenja. Zbog potrebe da pomogne drugom, da ustane protiv tiranije, Prometej postaje žrtva neprikosnovenog sistema vladanja na čijem čelu se nalazi gospodar života i smrti, veliki Zeus. Unutrašnja energija Prometeja u kriku onog koji pati, trpi i vjeruje osnovna je inspiracija za koreografiju ove predstave. Kompozitor Marjan Nećak kroz svoju magičnu muziku donosi fantastične svjetove bogova i ljudi, te kreacijom začudnih atmosfera postavlja pred koreografa veliki izazov.

Posebnost ovog komada, u muzičkom i koreografskom smislu, je ritual koji je od egzistencijalne važnosti za likove u predstavi i koji se nametnuo kao osnova za kreiranje koreografske koncepcije.

U ponedjeljak, 18. februara 2019. u 19:30 sati. predstavu „Leptir“ u režiji Emira. Z. Kapetanovića, a prema tekstu Aleksandra Radunovića, možete pogledati na maloj sceni NPS, EN FACE .

„Dramski tekst Leptir ima jednostavnu strukturu s klasičnim dramskim zapletom, te poštuje Aristotelovska pravila jedinstva (vrijeme, mjesto i radnja). Ovaj, tako reći, školski primjer drame, daje glumcu mogućnost da svoja glumačka umijeća iznesu u prvi plan. Bez mnogo vanjskih sredstava, prevelike scenografije i bez mnogo korekcija šminke i maske daje mogućnost glumcu da otjelovi lik od krvi i mesa – stavljajući u prvi plan emociju. Ovakav tekst je savršen odabir za malu scenu kamernog tip kakva je mala scena Narodnog pozorišta Sarajevo. Tekst govorio o otuđenosti unutar porodice, uslijed nedostatka komunikacije, a to je problem mnogih današnjih porodica. Komunikacija unutar porodica danas se obavlja putem mobitela, kompjutera i drugih sredstava komunikacije koja ne uključuju prisustvo stvarne emocije. Stoga su ovakve predstave danas potrebnije, nego ikada ranije.“
Broj mjesta je ograničen s toga vas pozivmo da na vrijeme obezbijedite svoje ulaznice!

U srijedu, 20. 2. 2019. u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Feničanke“ u režiji Ozrena Prohića.
Adaptacija antičke drame „Feničanke“ (Euripid) Lade Kaštelan korespondira sa današnjim vremenom, bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne. Savremeni pristup antičkoj tragediji govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promijenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek. Konkretno, ovo je priča gdje se braća međusobno ubijaju zbog zavisti i borbe za vlast, ali i zbog usuda, tj. prokletstva svojih predaka. Opće stanje je strepnja – iščekivanje katastrofe, da sve nestane i pretvori se u prah.

U adaptaciji Lade Kaštelan naglašena je feministička linija komada. Žene su u centru dešavanja, mnogo su zastupljenije nego u Euripidovom djelu. Niko ne živi život, već svi gledaju kako prolazi pored njih. Kada donesu odluku da reagiraju, tada je već prekasno. I tako ukrug. Svi čekaju bolje sutra koje nikada neće doći, jer ono je u nama, a ne izvan nas. Trebamo učiniti da nam bude bolje, a ne čekati da neko to učini za nas.

U petak, 22. 2. 2019. u 19:30 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo, očekuje nas multimedijalna promocija SUADA I MUŠE: FUDBALER I BALERINA promocija knjige i filma o našim zvijezdama Suadi Kavazović-Mušović, primabalerini Sarajevskog baleta i Džemaludinu Mušoviću, vrhunskom sportisti, autori knjige: Dinko Omeragić i Indira Kučuk-Sorguč
autorica filma: Indira Kučuk-Sorguč IZLOŽBA SUADA I MUŠE: FUDBALER I BALERINA autori: V. Hasanbegović i I. Kučuk-Sorguč

U subotu, 23. februara u 19:30 sati, bit će izvedena komedija „Buba u uhu“ u režiji Admira Glamočaka. “Buba u uhu” jedan je od najboljih i najčešće izvođenih Feydeauovih pozorišnih komada. Njegove duhovite, otkačene i virtuozno napisane tekstove obožava publika u cijelom svijetu. Feydeauovo pozorište je blisko farsi, prepuno bučne komike, nevjerojatnih zapleta i apsurda.

U ponedjeljak 25. februara u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u okviru festivala Sarajevska zima 2019. gostuje Narodno pozorište Brno iz Češke Republike koje će kroz dramu “Vera” ispričati životnu priču atletičarke Vere Born.

U utorak, 26. februara u 19:30 sati, na sceni NPS, bit će izvedena slavna opera “Seviljski berberin” Gioachina Rossinija. U predstavi učestvuju solisti i hor Opere NPS, Grupa „Zero Positivo“ iz Italije i Sarajevska filharmonija kojom će dirigovati Dario Vučić.

Predstava je rađena u koprodukciji sa Ambasadom Italije u BiH. Ovoj postavci Seviljskog berberina, Grupa Zero Positivo želi dati potpuno savremen izraz. Nećemo otkriti šta će se desiti, ali možemo reći da je predstava plod istraživanja koje je prošlo kroz čak tri studije i tri elaborata dramaturških projekata usmjerenih na ogoljavanje i definiranje suštine karaktera, ličnosti i psihičkih preokreta Rossinijevih likova.

U cilju postizanja ove suštine, naša postavka je koncentrirana na muziku, pokret i riječ, svodeći sve ono što je scenografijski dekor i lažna vintaž (vintage) kostimografija, na samo najneophodnije elemente. Jednostavno, pokušat ćemo ispričati jednu priču o ljubavi između dvoje mladih ljudi, unutar koje se Rossini zabavlja komplicirajući stvari kako bi se dodatno naglasila ljubav kao osjećanje. Ispričat ćemo je onako kako je mi vidimo, veličajući na najbolji mogući način jedan maleni dio našeg društva.

Poštujući muziku i tekst, od kojih apsolutno nemamo namjeru da odstupamo ili još gore, da ih izvrćemo, nadamo se da će se ova postavka moći, u ispravnom duhu, približiti i ući na vrhovima prstiju u jedan drugačiji svijet od onog kojeg smo navikli vizualizirati na pomen Seviljskog berberina. Preuzimamo rizik, poštujući ono što je, prema našem mišljenju, osnova teatra u muzici tj. komuniciranje osjećaja, po mogućnosti pozitivnog.

U četvrtak , 28. 2. 2019. sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena predstava “Dama s kamelijama“, balet u dva čina i sedam slika prema romanu Alexandrea Dumasa sina, za koji koreografiju potpisuje Vasilij Medvedev gost iz Rusije. U predstavi učestvuju solisti i ansambl Baleta NPS, uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije, kojim će dirigovati Samra Gulamović.
DUMAS SIN- O DAMI S KAMELIJAMA- ALPHONSINE PLESSIS
( Iz predgovora ponovljenom izdanju drame Dama s kamelijama, Paris, 1867.) Osoba koja mi je bila uzor za junakinju Dame s kamelijama zvala se Alphonsine Plessis. Svoje ime je promijenila u zvučnije i otmjenije – Marie Duplessis. Bila je visoka, veoma vitka, crne kose, rumenog i bijelog lica… Godine 1844., kada sam je prvi put vidio, ona je cvjetala u raskoši svoje ljepote. Umrla je 1847. od tuberkuloze u dvadeset trećoj godini. Bila je jedna od posljednjih malobrojnih kurtizana plemenitog karaktera. Sigurno je zbog toga umrla tako mlada.

Nije joj nedostajalo ni duha, ni požrtvovanosti. Kraj je dočekala u siromaštvu, u raskošnom stanu koji su preplavili njeni povjerioci. Elegancija joj je bila urođena, oblačila se s ukusom, koračala graciozno, gotovo otmjeno. Neki su je smatrali ženom iz visokog društva.

Theophile Gautier joj je posvetio nekoliko redaka posmrtnog govora, u kojima se vidjelo kako isčezava ta ljupka duša koja je, poput još nekoliko drugih, grijeh ljubavi učinila besmrtnim. Marie Duplessis nije doživjela sve ono što sam pripisao Margueriti Gaituer, ali je to mogla doživjeti. To što ništa nije žrtvovala Armandu, bilo je zato što on to nije htio… Niko je nije za života nazvao Dama s kamelijama. Nadimak koji sam dao Marguerite plod je moje mašte. Ipak, on se posredno vratio Marie Duplessis godinu dana poslije njene smrti, kada je roman i objavljen. Ako na groblju upitate za grob Dame s kamelijama, čuvar će vas odvesti do malog četvrtastog spomenika, na kojem je ispod imena Alphonsine Plessis za bijeli mermer pričvršćen vijenac bijelih kamelija. Taj grob sad ima svoju legendu.

Dama s kamelijama (1848), je isprva napisana kao roman, a kasnije je pretočena u dramu i prilagođena scenskim izvedbama.

– Rezervacija i kupovina ulaznica na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo
– Radano vrijeme blagajne: 9:00 – 11:30 i 15:30 – 19:30 sati, svakim danom osim nedjelje
– Rezervacije možete izvršiti putem telefona: 033 221 682
online rezervacije: www.nps.ba ili putem e-mail: boxoffice.nps@gmail.com
– Kolektivnu rerzvaciju možete izvršiti ( 20 i više osoba ) putem Službe marketinga i propagande na broj telefona: o33 212 190, 033 665963