Obala Kulina bana 9 | Blagajna:+387 33 221 682 | almir.boxoffice.nps@gmail.com

Premijerna izvedba baleta “Panta Rhei” ispraćena ovacijama

Premijerna izvedba baleta “Panta Rhei” ispraćena ovacijama

PREMIJERNA IZVEDBA BALETA PANTA RHEI ISPRAĆENA OVACIJAMA

Belma Čečo Bakrač, koreografkinja Narodnog pozorišta Sarajevo, nanovo je pokazala svoje znanje i zavidni kreativni potencijal, postavivši nam Panta Rhei, novu baletnu predstavu u kojoj potpisuje libreto, koreografiju i režiju.

Trinaest baletnih umjetnika, ujedinjeni dobrom zajedničkom energijom, nošeni upečatljivom muzikom i potpomognuti kvalitetnim radom autorskog tima, na sinoćnjoj premijeri su iznijeli ovu predstavu na najljepši način, zasluživši dugotrajni aplauz i oduševljenje publike.

Panta Rhei (Sve teče) je atraktivna savremena baletna predstava u formi triptiha, postavljena na tri muzička komada koje potpisuju Ludovico Einaudi, Toni Toplan, Svjetlana Bukvich.

Kako je i sama autorica pojasnila, ovakva struktura omogućila joj je da libretom baleta prikaže putovanje kroz vrijeme, od nostalgične prošlosti preko neizvjesne sadašnjosti do tmurne budućnosti.

“Predstava govori o traganju današnjeg čovjeka za iskonskim vrednotama života i pokušaju pronalaska vlastite sreće. Pogubljen u mnoštvu sumnjivih informacija i pogrešnih putokaza on luta bespućima vlastite zablude. Čudnovate raskrsnice, magični putevi, paradoksalni izazovi ‘Novog doba’, ostavljaju čovjeka samog u borbi da pronađe „svjetlo“ i smisao svog postojanja… U vječnom čekanju boljeg života i, u konačnici, odlaska u „obećanu“ zemlju, današnji čovjek postaje apatrid koji nikom nije potreban. Svjestan svoje nebitnosti u vrtlogu globalnih procesa, on, putnik sa jednim koferom, shvata važnost onoga što nosi u svom srcu i u svojoj duši”, napisala je o ovoj predstavi autorica Čečo Bakrač.

Odabir muzike je u ovom slučaju od ključne važnosti za krajnji ishod predstave, a muzika ni u kom slučaju ne predstavlja samo zvučnu kulisu. Muzika italijanskog pijaniste Einaudija, kojom je u predstavi simbolično predstavljena prošlost kroz naslov “Sjenke”, je evokativna, romanatična i nostalgična. Srednji dio predstave pod nazivom “Buđenje” postavljen je na istoimenu elektronsku kompoziciju mladog bh. autora Tonija Toplana, skladanu u minimalističkom, repetitivnom stilu. Ovdje prepoznajemo reference iz savremenog doba obilježenog koronom i drugim izazovima današnjice. Kolektivna igra ansambla dolazi do potpunog izražaja u neumoljivom ritmu, intenzitet igre gradira sve do samog kraja koji je iznenađujuć i veoma efektan.

Muzika sarajevske skladateljice koja je svoju karijeru ostvarila u SAD, Svjetlane Bukvich, polazište je za treći, najuzbudljiviji dio baleta Panta Rhei. Bukvich je majstorica elektroakustične muzike, a takođe i rada s plesnim ansamblima u šta se publika u Sarajevu već imala priliku uvjeriti i ranije. Ovaj put, djelo “Tajna” nastalo je na poziv Belme Čečo Bakrač i stvarano u svrhu baleta Panta Rhei. Sastavljeno od nekoliko stavova u kojima kompozitorica koristi akustične i sintetizirane zvukove instrumenata i glas, te intenzivne elektro ritmove, ovo muzičko djelo otključava maštu i vodi nas u budućnost. A ta je na sceni prikazana kroz kolektivnu igru savremenih apatrida na putovanju u neizvijesnost. Radnja kulminira pojavom “čovjeka s maskom” odnosno “fantoma arteficijelne inteligencije”, kako je pojasnila skladateljica, koji postaje centralna figura.

Predstava u trajanju 65 minuta, od prve do zadnje scene teče u neprekidnom ritmu i pokretu. Koreografija se kreće u rasponu od neoklasičnog baleta do savremenog plesa, čime je i lepeza koreografskih elemenata bogatija i punija. Autorica je izbjegavala scene u kojima ansambl čini dekor za solističke izvedbe, već je svakom od članova namijenila aktivnu ulogu, uvjerivši nas u dobru uigranost i kolektivan zanos.

Kada je riječ o solistima, nemoguće je štedjeti komplimente ka Tamari Ljubičić u naslovnoj ulozi, iznimno gracioznoj, izražajnoj i tehnički savršenoj. Ohrabruje i pojava nove solistice na sceni, a to je dvadesetogodišnja Selma Efendić, balerina školovana u Sarajevu. Njen sinoćnji solistički debi je obećavajući početak jedne nove solističke karijere na sceni NPS, na kojoj je ova umjetnica, još kao učenica baletne škole, započela i svoje prve plesne korake. Sjani Mihail Matescu uvjerljivo je dočarao lik Fantoma, a pohvale treba uputiti i novoj akviziciji sarajevskog baleta – Bulat Gareev nam je stigao iz Rusije, gdje se školovao i na prestižnoj akademiji Vaganova u Sankt Petersburgu. Sinoć je odigrao ulogu vojnika, kao solistički partner Tamari Ljubičić, i zaslužio gromoglasan aplauz i naklonost publike.

Vizualni segment predstave obilježile su scenografkinja Marijela Margeta Hašimbegović i kostimografkinja Amna Kunovac Zekić, koje su i ovaj put bile na visini zadatka. Minimalistička scenografija uz dobro korištenje svjetla, te kvalitetan, funkcionalan i efektan kostim, uspješno i upečatljivo su korespondirali sa idejom predstave.

Panta Rhei je sedma premijera u aktuelnoj umjetničkoj sezoni Narodnog pozorišta Sarajevo, i druga baletna. Čini se da je kompletan tim ušao u nezaustavljiv zamah, težeći da u ovoj jubilarnoj, stotoj po redu umjetničkoj sezoni ponovno dostigne značaj i slavu kakvu zaslužuje nacionalna kuća.

Predstava Panta Rhei po mnogome doprinosi tome. Neka se ova tendencija ne prekine!

 

Preuzeto sa: radisarajevo.ba