Obala Kulina bana 9 | Blagajna:+387 33 221 682 | almir.boxoffice.nps@gmail.com

Večeras “Legenda o Ali-paši”

Večeras “Legenda o Ali-paši”

VEČERAS LEGENDA O ALI-PAŠI

Večeras u 19:30 sati, na zvaničnom YouTube kanalu Narodnog pozorišta Sarajevo, pogledajte predstavu “Legenda o Ali-paši” rađenu prema romanu Envera Čolakovića, za koju je dramatizaciju romana i režiju uradio teatarski velikan Sulejman Kupusović.

Predstava će na YouTube kanalu Narodnog pozorišta Sarajevo biti dostupna i sutradan 7.maja, u terminu od 13:00 do 17:00 sati.

 

Uloge tumače:

ALIJA LEPIR…. Adnan HASKOVIĆ
ALMASA…. Mediha MUSLIOVIĆ
ALI-HODŽA….Izudin Bajrović
MEHAGA….Josip PEJAKOVIĆ
HASAN-DEDO….Vlado JOKANOVIĆ
ZUHRA-HANUMA…. Nada ĐUREVSKA
ISMET…. Ermin SIJAMIJA
JEŠUA…. Mirvad KURIĆ
KARAĐOZ, KADIJA…. Milan PAVLOVIĆ
HADŽIVAT….Mario DRMAĆ
OZOR…. Riad LJUTOVIĆ
ALMASINA MAJKA…. Minka MUFTIĆ
FIKA, GRUZIJKA….Nela ĐENISIJEVIĆ
AHMO….Slaven VIDAK

IZ REDITELJSKE BILJEŽNICE
ZAŠTO JE “ALI-PAŠA” BIO ZABORAVLJEN ?
Konačno ovih dana započinjem rad na predstavi Legenda o Ali-paši
koju po vlastitoj dramatizaciji romana Envera Čolakovića postavliam
na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo. Bajkovita pripovijest o ljubavi
i strasti je istovremeno jedna od najljepših sevdalinki o Sarajevu i njegovim ljudima i mahalama. Po svim anketama pravljenim nakon minulog rata, ovaj romantični roman je bio, uz Mešinu Tvrđavu, najčitanije štivo među Sarajlijama u vremenu bjesomučnih granatiranja grada i razvlačenja pameti njegovih građana od strane Mladića.
Valja napomenuti da Sarajlije nikad nisu toliko čitale kao tih ratnih dana i da se nikad nije više pisalo pjesama, dnevnika, romana i drama, igralo predstava i išlo u pozorište i koncerte nego u tim, za čovjeka
ponižavajućim uvjetima kraja dvadesetog stoljeća: bez struje, bez vode, bez hrane, bez grijanja i bez prava na život. Iz poznatog prkosa i bosanskog inata! Ali to je već druga priča.
Naša tema je Ali-paša. Pitaju me često ljubitelji pozorišta, koji sa
nestrpljenjem očekuju našu predstavu, kao i moji glumci sa kojima tkam priču o Aliji Lepiru i lijepoj Almasi, zašto je taj u biti bezazleni roman i nježna sarajevska saga o ljubavi bila u nemilosti bivšeg
socijalističkog režima i jednostavno bila zabranjena i iščupana iz svijesti bosanskih ljudi.
Da ne bih griješio dušu i improvizirao o tome, pozvao sam svog prijatelja i vrsnog književnog kritičara i urednika kapitalnih izdanja bosansko-hercegovačke književnosti, dr Enesa Durakovića da mi kaže istinske povijesne činjenice nezaslužene sudbine romana Envera Čolakovića. Treba reći da su upravo Enes Duraković i njegov (i moj
veliki prijatelj), rahmetli Alija Isaković, prvi objavili Ali-pašu tek negdje pred rat, 1990. godine.
Komunistima je zasmetala pretjerano bajkovita priča (valjda im je
nedostajalo dijalektike i marksističkog pogleda na svijet) kao i dosta negativan lik jevrejskog trgovca u dominantno muslimanskom ambijentu, kaže mi Enes uz napomenu da je i Čolakovićev boravak u
Zagrebu u vrijeme Pavelićeve NDH-zije mogao da bude dodatni argument da se ovaj roman nađe na tajnom spisku knjiga koje se ne preporučuju ni za izdavanje ni za čitanje.
Pažljivog čitaoca romana, a sutra i gledaoca predstave će ova socrealistička i komunistička argumentacija zasigurno nasmijati. Zaista je bilo ironično i bestidno ovoj pripovijesti, kojoj je bio cilj veličanje ljubavi, života i patriotskog zanosa stavljati okove zabrane, a istovremeno potpomagati dobro tempiranu sliku o Bosni kao tamnom vilajetu, koju je Beograd, a bogami i Zagreb, sistematski stvarao o ovom našem ukletom vilajetu. Neka se i ova nepravda konačno skine sa Legende o Ali-paši i njenog tvorca. Bilo je i vrijeme!

Sulejman Kupusović